Religija

U Švicarskoj tradicionalno dominiraju hrišćanske religije. U nadležnosti kantona je da utvrdi odnos između religije i države. U većini kantona na njemačkom govornom području, kao i u kantonu Glarus, hrišćanske zajednice se priznaju kao javno-pravne institucije (nacionalne crkve, Landeskirchen). To znači da im država prenosi određena prava. Konkretno, njima je dozvoljeno naplaćivanje poreza od svojih članova. U kantonu Glarus postoje slijedeće nacionalne crkve: Rimokatolička i Protestantska crkva.

Pored javno-pravno priznatih vjerskih zajednica (Landeskirchen) u Kantonu Glarus postoje i mnogobrojne druge vjerske zajednice najrazličitijih vjerskih nazora. Većina stanovništva u Kantonu Glarus pripada hrišćanskoj vjeri. Prethodnih godina je međutim porastao broj članova drugih vjerskih nazora. Takođe raste i udio stanovništva koje ne osjeća pripadnost nekom vjerskom nazoru.

Švicarski Ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti. Svako ima pravo da ima svoje vjersko opredjeljenje, da ga ispoljava i širi. Niko ne može biti primoran da pristupi nekoj vjerskoj zajednici ili da učestvuje u vjerskim aktivnostima. Osobe se mogu okupljati i izvoditi vjerske obrede i proslave. Niko ne smije biti diskriminisan zbog svoje religije ili vjerovanja.

Obavezno školstvo je vjerski neutralno. To ne znači da vjerske teme nemaju mjesto u nastavi. Postoji razlika između dvije vrste vjerske nastave: Konfesinonalne vjerske nastave nacionalnih crkvi i školske nastave o vjeri "Etika i religije". U ovom predmetu se obrađuju vjerska i etička pitanja koja su vezana za sve ljude. Ovaj predmet je obavezan u osnovnoj školi (Primarschule i u 1. razredu Oberstufe). Pohađanje vjeronauke nacionalnih crkvi se zasniva na dobrovoljnoj osnovi. Djeca drugih vjeroispovijesti imaju mogućnost pohađanja vjeronauke van škole u svojim vjerskim zajednicama.